Sign In Sign-Up

Welcome!

Close

Would you like to make this site your homepage? It's fast and easy...

Yes, Please make this my home page!

No Thanks

  Don't show this to me again.

Close

U Splitu, 02.ožujka 2003.godine

Štovani, 15. ožujka obilježavamo Svjetski Dan Potrošača.

Svjetska se zajednica tog dana prisjeća, ali i analizira postignute rezultate u pogledu ostvarivanja prava potrošača definirana politikom zaštite potrošača Europske unije i Consumers Internationala, i to:

U smislu naprijed definiranog, dozvolite nam slobodu predložiti Vam da, neposredno prije, ili na sam Svjetski Dan Potrošača, razmotrite stanje zaštite potrošača uopće, ali i stanje u domeni nadležnosti predstavničkog tijela u kojem ste birani.

Ne zaboravite: i Vi ste potrošači, danas u drugačijoj ulozi, a sutra, ipak, samo potrošači.

Da bismo Vam olakšali razmatranje problematike potrošača, dozvolite nam iznošenje ocijene stanja u domeni zaštite potrošača uopće, ali i zaštite prava potrošača po pojedinim područjima – djelatnostima.

Općenito, bilo bi pogrešno tvrditi da smo kao potrošači potpuno ne zaštićeni.

Svi zakoni kao i podzakonski akti u funkciji su zaštite potrošača i građanina.

Ne možemo tvrditi na ne postoje institucije sustava u funkciji zaštite potrošača. Naprotiv, predstavnička tijela općina, gradova, županija, uključujući i državne organe uprave, a posebno: Državni inspektorat, zavodi za javno zdravstvo i ini direktni su nosioci poslova zaštite potrošača.

No, da li smo zadovoljni sa stanjem zaštite prava potrošača? Nismo!

Vama ostavljamo da analizirate svako pojedino naprijed utvrđeno pravo potrošača, uz prijedlog definiranja Vašeg stava o stanju zaštite tog prava.

Dozvolite nam da iznesemo neke stavove o stanju zaštite potrošača u nas, i to:

1. Republika Hrvatska je posljednja država Europe koja još uvijek nema zakon o zaštiti potrošača(ZOZP). Istina, nedavno je jedna od dvadesetak dosadašnjih verzija prošla prvo čitanju na Sabiru RH, pa se nadamo da će ZOZP biti usvojen do konca ove godine, neovisno od toga što prijedlog ZOZP ima niz manjkavosti. Bolje ikakav, nego nikakav ZOZP.
2. Prijedlog ZOZP najlošije obrađuje područje odnosa monopola i potrošača, naravno uključujući odnos komunalnih trgovačkih društava i potrošača. Ocjenjujući pravo na da se čuje glas potrošača konstatiramo da predstavnička tijela lokalne samouprave i državne uprave, bez da se prethodno čuje glas potrošača, odlučuju o tarifnim sustavima, općim uvjetima, obimu djelatnosti, programima razvoja, naravno i o cijenama usluga. Naš je, nadamo se, opravdan zahtjev da se glas potrošača može ćuti jedino u koliko ravnopravno sudjelujemo u fazi donošenja odluka od interesa za potrošače.
3. Pravo na izbor proizvoda i usluga je jedno od osnovnih prava, no,budući potrošači nisu ni u kojem obliku involvirani u fazi definiranja poslovne politike, politike cijena u domeni usluga koje pružaju monopolisti na tržištu Hrvatske, ili na njenom dijelu, to su potrošači, posebno korisnici usluga monopolista: HT – fiksna telefonija, HEP, HTV, HP i mnoge komunalne tvrtke u izuzetno nepovoljnom položaju.
4. Pojedinačno, možemo ukratko definirati stav organiziranih potrošača, i to

HT –stabilna telefonija:

Pretplatu za usluge stabilne telefonije doživljavamo kao namet. Tražimo da uslugu plaćamo onoliko koliko smo potrošili, ni manje, ni više. Drugim riječima, tražimo da se pretplata ukine ili da se definira kao prije vremeno plaćanje konkretne usluge, nikako kao “plaćanje nešto za ništa”.

Vrijeme trajanja impulsa od 60 sek je na štetu potrošača i osnov za ostvarivanje ekstra profita. Tražimo da potrošači plaćaju stvarno vrijeme razgovora.

Greške u mreži: od TKC, putem kanalizacije, vanjskih i unutarnjih vodova do potrošača isključivo je odgovoran potrošač, a potrošači još ne mogu izraziti svoj opravdan zahtjev Vijeću za telekomunikaciju, jer još nije osnovano.

HEP – posebno aktualna tema:

Poznato je da je novi Tarifni sustav za isporuku električne energije donesen prije pet mjeseci, te da su HEP i Vlada RH, očigledno, zadovoljni, nadajući se da smo se već navikli na nove odnose i nove cijene..

Kada analiziramo što smo postigli, možemo konstatirati:

• “počeli su nas uvažavati” - uvrstili su nas u Povjerenstvo za praćenje novog Tarifnog sustava, sastavljenog od Vijeća za regulaciju, Vlade RH, Ministarstva za gospodarstva, HEP i, zamislite, predstavnika “Potrošač” iz Dalmacije i iz Zagreba,
• od traženih četiri sata u nižoj dnevnoj tarifi postigli smo dva velika sata;
• ne bez značaja, na naš je zahtjev (makar tako mi mislimo), ispušteno je desetak članaka koji su regulirali nasljedne troškove, čije tumačenje ni HEP nije znao;
• dobili smo obećanje Vlade da će struja za kategoriju kućanstvo rasti prosječno 0%(?),
• obećanje da ćemo usklađivanje eventualnog rasta imati već u siječnju, nakon probnog očitavanja u prosincu 2002.godine

Sa čime se ( i dalje) ne mirimo:

• Dokazali smo da je Tarifni sustav za isporuku električne energije donesen suprotno članku 26. Zakona o energiji. Ne reagira Vijeće za regulaciju, Ministarstvo za gospodarstvo, pa ni Vlada Republike Hrvatske.
• “Paušal” ne proizlazi iz troškova poslovanja, održavanja ….….i nije mjerljiv. U cijena kWh treba da su sadržani svi realni troškovi poslovanja (robe ili usluga).
• Tražili smo, a i dalje tražimo: na zahtjev potrošača uklonite limitatore, ili ih ekonomski valorizirajte. No, HEP uz pomoć Vijeća za regulaciju “kroji” svoje propise i naputke, bez pravne pretpostavke. Apsurd je da Vijeće za regulaciju svojom Preporukom “ozakonjuje” zadržavanje limitatora, kao i mogućnost ugradnje limitatora kod ostalih potrošača snage do energetske suglasnosti (koje), u uvjetima kada to nije definirano Općim uvjetima kao i Tarifnim sustavom za isporuku električne energije.
• Napominjemo: prema važećim podzakonskim aktima potrošaču se može, među ostalim, ugraditi limitator samo za period vršnog opterećenja. Nadalje, u novom tarifnom sustavu limitator nije tarifni element.
• Nasuprot tome, HEP uporno odbija zahtjeve za uklanjanje ugrađenih limitatora iako im je poznato da nemaju pravo potrošače iste tarifne grupacije dovode u neravnopravni položaj (nasuprot članku 26.stavak 5.Zakona o energiji). Potrošači bez limitatora mogu trošiti koliko hoće, dok su limitirani potrošači ograničeni u potrošnji, posebno i u nižoj dnevnoj tarifi, čime se krši pravo jednakosti potrošača osigurano Ustavom Republike Hrvatske.
• Koliko nam je poznato, ništa se ne radi na stimuliranju ugradnje suvremenog (digitalnog) mjerenja potrošnje, čija bi rezultanta trebala biti racionalizacija poslovanja (HEP-a), kao i spriječavanje krađe struje.
• I dalje se ugrađuju elektro mehanički mjerni (uvozni) uređaji pored domicilne proizvodnje modernih mjernih uređaja. (kome je to u interesu). Očigledno, “lakše je iznositi podatke o ogromnim gubicima zbog neracionalnosti u poslovanju nego poduzimati mjere da ti troškovi budu manji”.
• Kvaliteta isporuke ništa nije poboljšana. I dalje imamo padove napona, smanjen napon ili visoki napon suprotno tehničkim uvjetima. HEP se pravda tehničkim uvjetima, nedostatku sredstava za investicije, dokle plaćati neracionalnosti HEP-a. Naknada štete ne isplaćuje se čak i kada su utvrđeni neoborivi dokazi da uređaji stradaju uslijed niskog ili previsokog napona u mreži.
• I dalje nemamo izbor. HEP je monopolističko trgovačko društvo. Država u državi.
• Tražimo: ukinite monopol HEP-a organiziranjem tržišnih odnosa između elektroenergetskih subjekata.

5. Komunalne djelatnosti:

Postojeći Zakon o komunalnoj djelatnosti ne daje pravo potrošačima sudjelovanje u definiranju obima djelatnosti, niti u domeni definiranja cijena usluga. Zakonodavac nas ne čuje, ne prihvaćaju da se potrošače, onima kojima je ta usluga namijenjena, da ih se pita za mišljenje.

Komunalne tvrtke imaju osnovana tijela – povjerenstva za potrošače, ali, uglavnom, tarifnim sustavima, općim uvjetima, napucima zaštičeni su davaoci usluga od potrošača, umjesto obrnuto.

6. Robni promet i kontrola kvalitete

Kvaliteta i zdravstvena ispravnost ne kontrolira se zadovoljavajuće. Posebno se ne kontrolira zdravstvena ispravnost sirovina prilikom uvoza. Nadalje, ne poštuje se zakonske odredbe o obveznosti ispitivanja proizvoda prije puštanja u promet. Uvjeti prodaje proizvoda na tržnicama gradova je nezadovoljavajuća. Postojeći sustav robnog prometa je neracionalan, a posebno zbog neuspostavljennih infrastrukturnih objekata burze i aukcija – bez kojih se ne osigurava razvoj domicilne poljoprivredne proizvodnje.

7. Državna uprava i lokalna samouprava

Državna uprava , uključujući i lokalnu samoupravu je glomazna, troma i veoma skupa. Potrošači nisu više u stanju plaćati neracinalnosti, a birokratizira se sve i svašta.

Iako je Zakon o državnoj upravi i lokalnoj samoupravi definirana obveza organiziranja poslova zaštite potrošača, koliko je nama poznato, još nemamo primjera gdje se zaštita potrošača provodi kao poseban oblik organiziranja provođenja tih poslova.

8. Odnos predstavničkih tijela prema pravima potrošača, mogli bismo reči, jednostavno je indiferentan, ponegdje i ignorantski. Organizirani potrošači putem udruga za zaštitu potrošača gotovo da nemaju nikakvu potporu od strane općina, gradova, županija. Naša udruga za sada “pokriva” područje Dalmacije. Istina, u fazi organiziranja samostalne udruge za Šibensko-kninsku županiju, a postoje indicije za organiziranje udruge za područje Dubrovačko-neretvanske županije.

Na kraju,

ovim nismo ni približno obuhvatili sva pitanja od interesa za potrošače.

Cilj na je bio motivirati Vas da uvrstite točku dnevnog reda vašeg predstavničkog tijela u povodu Svijetskog Dana Potrošača – 15.ožujka.

U koliko ocijenite da bi naše prisustvo bilo od koristi, pozovite nas, rado će mo se odazvati na sjednicu Poglavarstva.

Sretan Vam Svjetski Dan Potrošača.

Predsjednica:

Branka Fistanić, dipl.inž.